Kao roditelji, svi smo napravili neke pogreške. Ljudi smo. Vidjeli smo i druge roditelje kako rade pogreške. U nekim slučajevima pogreške su uzrokovane zbog nedostatka informacija, a u određenim slučajevima i zbog loše prosudbe. Prema mom mišljenju loša prosudba je samo dio učenja najtežeg životnog zadatka, kako biti roditelj. To je nešto što se uči kroz iskustvo i vrijeme.
Problem su pogreške nastale zbog nedostatka informacija. Znanost o roditeljstvu se nastavlja razvijati i napreduje iz dana u dan. Danas smo u prilici saznati mnogo više o mnoštvu tema roditeljstva nego što su to naši roditelji imali prilike. Toliko je informacija koje nam svakim danom postaju dostupne. Problem se javlja što u mnoštvu novih informacija, nekad čak i oprečnih nije jednostavno prosuditi koje od njih su točne i ispravne. Ovaj članak pišem s namjerom da neke pogrešne informacije i mitove o načinima odgoja pokušam razjasniti i raščistiti u svijetlu danas dostupnih znanstvenih saznanja o roditeljstvu
1.Hoćete li razmaziti bebu?
Toliko novih roditelja danas čuje savjete dobronamjernih ljudi kako ne bi smjeli razmaziti svoju bebu tako da ju često nose u rukama. Neki roditelji (pogrešno) vjeruju da ukoliko utješe svoju bebu svaki puta kada ona plače da će ju tako razmaziti i da će beba samo s vremenom još češće plakati. To nikako nije istina. Bebe plaču s razlogom. Beba ne može sama sebe nahraniti ili utješiti kada je uznemirena ili ju nešto boli. Njen plač je signal da treba pomoć. Vjerujte mi da ne možete razmaziti dijete ljubavlju. U ovom dijelu se slobodno možete rukovoditi majčinskim osjećajem i instinktom. Dijete se jedino može razmaziti ako mu dajete materijalne stvari kako bi zamijenili vrijeme i pažnju koju mu niste u mogućnosti dati. Odličan članak na ovu temu, premda na engleskom možete pročitati ovjde: Am I Spoiling My Child?
2.Trebate li se uvijek odazvati na bebin plač?
Vaša beba plačem ne vježba pluća. I ne treba ju učiti disciplini i vježbanju samo-tješenja. Ono što vaša beba treba je roditelj koji razumije da njen plač jest jedini način komunikacije s vama i beba ga koristi kako bi vam rekla da nešto treba ili da treba vas. Vrlo je važno da reagirate na bebin poziv i zadovoljite njene osnovne potrebe, te joj time pružite osjećaj sigurnosti koji će kasnije nositi sa sobom kroz život. Bebin plač je i prilika za učenje i povezivanje s ostalim znakovima i informacijama kako bi ubuduće lako odredili da li beba plače zato što je gladna ili zato što je umorna ili nešto treće. Kada se ovaj dio savlada, neće biti potrebno hraniti ili stavljati bebu na spavanje prema nekom rasporedu, već ćete odmah prema bebinim potrebama i informacijama koje vam pokazuje prepoznati kada i što točno želi. No ne brinite, u početku nije jednostavno, ali doći će s vremevnom.
3.Disciplinirati dijete
Disciplinirati dijete bilo koje dobi možemo samo ako ga pravilno podučimo. Bitno je razumjeti i oblikovati učenje djeteta i vaša očekivanja primjereno specifičnom razdoblju i djetetovim godinama. Tema je jako opširna i ne treba generalizirati, no ukoliko ste u dilemi, samo razmislite da li ste razumni u očekivanju što dijete može razumjeti s obzirom na svoje godine.
4.Svjetska zdravstvena organizacija i dojenje
Mnoge majke misle da bi trebale odvikavati bebu od dojenja kada ono dobije zubiće. Ili da bi trebale odvikavati bebu od dojenja onda kada počinje jesti krutu hranu. Ili kada se vrate natrag na posao nakon porodiljinog. Dojenje ne mora biti da ili ne. Ništa ili sve. Moguće je postaviti granice ili djelomično odvikavati, ali nastaviti s dojenjem u određenim vremenima ili dijelu dana. Preporuke Svjetske zdravstvene odrganizacije, bi prema mom mišljenju trebalo prihvatiti više majki. Svjesna sam kako ne žele sve majke tako dugo dojiti i da se neke bebe same odviknu prije tog doba. No mislim da je loše kada majke koje žele dojiti dulje osjećaju da to trebaju prestati.
5.Kruta hrana se ne preporuča prije 6 mjeseci starosti
Kroz godine preporuka o vremenu uvođenja krute hrane se mijenjala. Danas velika većina stručnjaka preporuča isključivo dojenje u prvih 6 mjeseci. Nakon toga preporuča se sporo uvođenje krute hrane. Stručnjaci objašnjavaju da ovaj način pruža bebi priliku da razvije imunitet i što bolje vlastite načine obrane od bolesti nekih alergena prisutnih u krutoj hrani. Više o preporukama uvođenja krute hrane.
6.Vaš doktor nije najveći stručnjak za roditeljstvo i dojenje
Često od mojih prijatelja i prijateljica koji su nedavno postali roditelji čujem da se osjećaju loše nakon što su posjetili doktora. Ne zato što je njihova beba bila bolesna. Već zato što im je doktor davao savjete o roditeljstvu kao: što, gdje i kako beba spava, kako rješavati noćna buđenja bebe, kako disciplinirati dijete itd.
Čak i na pitanja medicinske prirode, poslušajte doktora, no i sami istražite temu i nemojte se bojati potražiti drugo mišljenje kod drugog doktora.
Čula sam za mnogo doktora koji izražavaju zabrinutost glede svake bebe koja nije iznad 50-og percentila na grafovima rasta i onda preporuče određene suplemente. Hmmm. Pa zar nije da je 50 % svih beba ispod 50-og percentila. Je li je onda 50 % svih beba u stvarnom riziku od izgladnjivanja? Što je gore, ponekad neki doktori još ni nisu upoznati s preporukom svjetske zdravstvene organizacije o uvođenju krute prehrane tek nakon 6 mjeseci i mnogi koriste stare grafikone za dorađivanje pothranjenosti koji su utemeljeni na podacima beba u čiju prehranu su uvođene krute namirnice prije 6-og mjeseca starosti. Također, mnogi od njih su vrlo malo informirani ili zastarjelo informirani na temu dojenja.
7.Možete mirno spavati sa svojom bebom
Bilo je mnogo medijske pompe o tome kako spavanje s bebom može biti opasno. No, postoje određeni mitovi koji su neistiniti. Vrlo je važno kvalitetno se informirati i ne uzimati neprovjerene informacije zdravo za gotovo
Kako je navedena tema veoma opširna, predlažemo da pročitate članak u kojem je ona detaljno obrađena. Ukratko, spavanje s bebom može biti vrlo sigurno, čak i sigurnije nego stavljanje djeteta u kolijevku u odvojenoj sobi.