Kao djeca smo u školi na satovima povijesti učili da ljudi međusobno komuniciraju još od nastanka svijeta. Tako su se poruke nekoć slale dimnim signalima, a danas uz ovako sofisticiranu tehnologiju jedni drugima informacije prenosimo gotovo u sekundi. Možda upravo naviknuti na ovu suvremenu brzinu, ne posvećujemo dovoljno pažnje vremenima koja su prethodila našem i čija su nam dostignuća omogućila ovako efikasnu komunikaciju. U jedno od takvih tehnoloških dostignuća svakako ubrajamo i telegram. Brzojav, telegram, telegraf… Riječi su to kojima svi znamo značenje, međutim koliko nas zna pravu priču o telegramu? Zapravo, je li ona ikad ispričana na pravi način?
Složenica telegram potječe od grčke riječi tele što znači na daljinu i riječi graphein sa značenjem pisati, što nam daje za zaključiti da se radi o nekoj tekstualnoj poruci koju šaljemo na daljinu uz pomoć određenog koda. Nastanak prvog pravog telegrafa, odnosno uređaja za prijenos poruka na veliku udaljenost nije se dogodio glatko i iz prve. Velik broj inženjera i znalaca je nekoliko godina pokušavao razviti takav sustav kojim će uz pomoć jednostavnog koda biti moguće prenijeti pisanu poruku.
Tako je još za vrijeme francuske revolucije Claude Chappe osmislio tzv. optički telegraf, odnosno sistem koji se sastojao od visokih tornjeva i ljudske posade koja je njima upravljala i prenosila signale pomoću pokretnih elemenata. Odmah je bilo vidljivo da ovakav proces iziskuje puno energije te da određeni nedostatci, poput onog da se poruke nisu mogle slati noću i tijekom lošeg vremena, upućuju na to da ovo ne predstavlja učinkovit način komunikacije. Nastavivši istraživanje slanja pisanih poruka putem telegrafa, Samuel Finley Morse je davne 1832. izumio prvi jednostavni električni sustav za prijenos poruka takve vrste. Međutim, prvi pravi električni telegraf, odnosno uređaj za slanje telegrama predstavljen je davne 1838. godine i povezivao je London i Birmingham. „S radostju sam primio vašu viest“ Riječi su to kojima je 28. rujna 1850. u Hrvatskoj pušten prvi telegram kojemu je autor ni manje ni više nego ban Josip Jelačić. Bila je to velika stvar za Hrvatsku koja se tada oslanjala isključivo na poštanski promet. Takvom napretku prethodila je izgradnja telegrafske linije Zidani Most – Zagreb koja je dovršena 10. rujna iste godine pod supervizijom inženjera Krištofa Ježeka. Dovršetkom ove prve telegrafske linije u Hrvatskoj, ali i u jugoistočnom dijelu Europe, osigurano je slanje prvog telegrama u Zagrebu. Od tog trenutka naša metropola bila je najprije spojena s Bečom i Trstom, a potom i sa Zemunom i Petrovaradinom.
Zašto telegram?
Bitno je istaknuti kako su poruke koje su se slale na ovakav način bile kratke i jasne te su upućivale na važnost. Upravo takva tradicija održala se i danas. Tehnologija se promijenila, procesi komunikacije unaprijedili, međutim uvriježena praksa slanja telegrama pri značajnim prigodama u nečijem životu još uvijek živi. Telegram se danas šalje kao izraz sućuti, kao čestitka za rođendan, a posljednjih godina sve se više šalju i telegrami u rodilišta. Okruženi smo različitim platformama i aplikacijama koje nam nude mogućnost brzog javljanja i čestitanja, međutim upravo zbog dostupnosti i lakoće kojom možemo stupiti u kontakt s drugom osobom, ponekad naša poruka, čestitka ili misao koju upućujemo gube na važnosti. Zamislimo samo kako će se novopečena majka ispunjena radošću zbog velikog događaja u svom životu osjećati više počašćeno primitkom telegrama nego SMS poruke. Pitali su nas zašto baš telegram. Zato jer iskazuje poštovanje, pažnju i važnost koju pridajemo nekim događajima u životu dragih nam osoba. Telegramom možemo usrećiti, dirnuti, ali i nasmijati one koje u datom trenutku proživljavaju neke od najbitnijih događaja u svom životu.